
O Aleksander tehnici su rekli



Redovna praksa tehnike rezultirala je poboljšanjem opšteg blagostanja. Pored toga, takođe je poboljšao svoje mentalne i fizičke sposobnosti reagujući fleksibilnije na spoljne uticaje u stanju stalne mentalne budnosti. 1973. godine, Tinbergenu je dodeljena Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu u priznanju njegovog rada. Veći deo svog govora tom prilikom posvetio je priznavanju Alexanderovog rada. Istakao je: “Priča Aleksandera je priča o opažanju, inteligenciji i upornosti koja pokazuje čoveka koji je bez medicinskih studija, postao pravi heroj medicinskih istraživanja i prakse.” (Alcantara, 1999)
Prema Tinbergenu, Aleksanderovi uspesi u rehabilitaciji razvoja mentalnog i fizičkog stanja čoveka čine ga jednom od glavnih figura otkrića dvadesetog veka. Nastavio je postavljajući pitanje da li bi se polje medicinskih istraživanja značajno proširilo ako bismo razmišljali o ljudskom telu kao o organizmu koji se služi ujedinjenom celinom tela i svesti. Uveren je da se Aleksanderov rad može opravdati i prema naučnim kriterijumima.




Muzičari:
Madona, Viktorija Bekam, Ser Pol Makartni, Sting, Jehudi Menuhin, Džejms Golvej, Rodžer Vudvord, Ser Kolin Dejvis
Glumci:
Merilin Monro, Hju Džekman, Džudi Denč, Robin Vilijams, Žilijet Binoš, Pirs Brosnan, Beri Hamfris, Kristofer Riv, Vilijam Hert, Kevin Klajn, Hilari Svonk, Džuli Endruz, Pol Njuman, Džeremi Ajrons, Rubi Voks, Džon Kliz, Kenet Brana, Prun Skales, Dženifer Sonders, Džulija Savala, Alan Rikman
Sportisti:
Džon Mekinro, Greg Čepel, Linford Kristi, Dejli Tompson, Endi Hant
Pisci:
Roald Dal, Oldus Hakslei, George Bernard Šo
Istraživači i naučnici:
Džon Djui, Rejmond Dart (tvorac Dart metode), Džordž E. Koghil, ser Čarls Šerington, Nikolas Tinbergen, Moše Feldenkrajs (tvorac metode Feldenkrajs), Džek Stern